Image

Stres

Stres je prirodan odgovor organizma (tijela i psihe) na situaciju koju osoba doživljava kao ugrožavajuću po svoj tjelesni ili psihički integritet. Organizam se u stresu priprema na brzu reakciju i zaštitu.

I dok su takve situacije svakodnevno oko nas, a stres se ne može eliminirati ili izbjeći, možemo naučiti nositi se s njime i suočavati se na adekvatnije načine.

Izvori stresa

Izvori stresa (stresori) su vanjski ili unutarnji procesi koje procjenjujemo kao ugrožavajuće.

Stresori mogu biti fizički (izloženost jakoj buci, vrućini, hladnoći, boli), psihološki (sukobi sa članovima obitelji, prijateljima, kolegama na poslu), socijalni (ekonomske krize, plaća koja kasni).

Reakcije na stres ovise o njegovom trajanju i jačini, i o karakteristikama osobe.
Kako-se-nositi-sa-stresom

Utjecaj stresa na zdravlje

Tijekom stresne reakcije dogode se specifični emocionalni, misaoni i tjelesni procesi. Kada to traje dulje vrijeme (vjerojatno možete pronaći svoje primjere) na kraju se osjete posljedice na fizičkom i emocionalnom planu – od autoimunih bolesti, migrena, gastritisa, do poremećaja spavanja, sagorjevanja na poslu, depresije i narušenih međuljudskih odnosa zbog „kratkog fitilja“ koji je posljedica emocionalne istrošenosti usljed stresa. 

Što pomaže?

Klijenti koji se u savjetovanje  javljaju zbog stresa, uče tehnike opuštanja i osvještavaju kako su njihovi psihički i emocionalni procesi povezani sa tjelesnim reakcijama.

U gestalt psihoterapiji  pozvat ću vas da dođete u kontakt sa iskustvom koje se u vama javlja kad usporite tempo. Dotaknuti ćemo se i vaših uvjerenja koje nesvjesno nosite kroz život o tome kakvi biste „trebali biti“ i koje (ili čije) standarde „morate“ ispuniti da biste vrijedili.

Istraživati ćemo načine zdravije brige o sebi, zdrav način života - što dokazano dovodi i do povećanja otpornosti na stres, pa poduzimanje ovih mjera ubrajamo u vještine suočavanja sa stresom:

  • redovita i odgovarajuća prehrana,
  • izbaciti ili smanjiti uzimanje kofeina, nikotina i šećera,
  • baviti se tjelesnim vježbanjem radi održanja tjelesne kondicije,
  • osigurati redovit raspored odmora i dovoljno vremena za spavanje,
  • promijeniti raspored obveza na poslu ili kod kuće,
  • prekinuti s aktivnostima koje nisu nužne, a koje su postale opterećenje.


Važnost brige o sebi

Iskustvo mi pokazuje da stres znatno narušava sposobnost klijenata da brinu o sebi, naprosto zato jer stres umara.

Navečer nakon dugog radnog dana više nemamo energije baviti se sobom.

Stoga u terapiji klijenti često istražuju efikasnije načine brige o sebi, osluškivanja vlastitih potreba i načina njihovog zadovoljenja.

Svi smo podložni utjecaju stresa bez obzira na ulogu ili status, no zajednički nazivnik jest ubrzani tempo života i beskonačne to-do liste zadataka koje moramo odraditi do nekog roka. 

Kada je u pitanju sposobnost nošenja sa stresom, važno je znati postaviti osobne granice. Često čujem od klijenata da se nakon radnog dana osjećaju kao spužve koje su upile sve negativnosti od suradnika. Ili da ih jako pogađaju tuđi problemi. Ili pak da preuzimaju previše odgovornosti koja nije njihova, ali jednostavno si ne mogu pomoći – moraju oni taj posao riješiti jer neće nitko drugi.

Bez postavljenih granica  prepušteni smo na milost i nemilost drugima.

Osoba koja ima postavljene zdrave granice znati će reći "ne" nerazumnim zahtjevima okoline, vjerovat će da ima pravo na odmor kad je umorna, neće se truditi zadovoljiti svačija očekivanja i osjećat će mirnoću zbog svojih odluka.
Samim time bit će manje podložna stresu.

Ako osjećate da trebate savjet kako se lakše nositi sa stresom, ili želite pogledati dublje u razloge vaše podložnosti njegovim negativnim utjecajima, svakako se javite psihologu ili psihoterapeutu.

Kontakt

Puni krug, obrt za savjetovanje, vl. Sandra Popijač Tomšić

Mobitel: 095 911 5067

Adresa: Stanka Vraza 37, 42000 Varaždin

Zadovoljna-zena-rad-na-sebi
Top
Koristimo kolačiće za poboljšanje naše web stranice. Nastavljajući upotrebu ove web stranice dajete suglasnost za upotrebu kolačića. Saznaj više…