Poremećaji prehrane
Iako u nazivu stoji riječ prehrana, poremećaji prehrane su puno više od hrane i načina na koji se hranimo. Oni su kompleksna psihička i emocionalna stanja koja zahtijevaju intervencije kako liječnika medicine tako i psihoterapeuta.
Najčešći simptomi uključuju gladovanje, prejedanje, povraćanje, ekstremno zdravu ili biranu hranu, te opsesivno vježbanje. Može početi kao opsesija hranom, težinom ili izgledom tijela. U teškim slučajevima može imati ozbiljne posljedice na zdravlje dovodeći čak i do smrti ako se ne liječi.
U podlozi poremećaja prehrane stoji niz psiholoških faktora koji dovode do toga da se razviju nezdrave navike hranjenja.
Najčešći simptomi uključuju gladovanje, prejedanje, povraćanje, ekstremno zdravu ili biranu hranu, te opsesivno vježbanje. Može početi kao opsesija hranom, težinom ili izgledom tijela. U teškim slučajevima može imati ozbiljne posljedice na zdravlje dovodeći čak i do smrti ako se ne liječi.
U podlozi poremećaja prehrane stoji niz psiholoških faktora koji dovode do toga da se razviju nezdrave navike hranjenja.
Geštalt terapija na poremećaj prehrane gleda kao na način prilagodbe oboljele osobe okolini u kojoj je teško bivati, u kojoj su njene emocije i potrebe neprihvatljive, a trenutni resursi s kojima osoba raspolaže nedostatni za nošenje sa preplavljujućim psihičkim procesima. Ako uzmemo u obzir da su korijeni poremećaja prehrane najčešće smješteni u razdoblje adolescencije, u kojem su u fokusu pitanja identiteta, osamostaljivanja, preuzimanja odgovornosti, te razvijanje i prihvaćanje spolnosti i slike vlastitog tijela, tada možemo imati više razumijevanja za osjetljivo tlo na kojem se ovakav poremećaj može razviti i neprimjetno šuljajuće uvući u dinamiku cijele obitelji. U društvu i kulturi u kojoj se na perfekcionizam, visoka postignuća i besprijekoran izgled gleda kao na pohvalne i poželjne karakteristike, javlja se i visoka potreba za kontrolom i ovisnost o rutinama koje nas do kontrole dovode. Tako i u poremećaju prehrane u podlozi stoje visoka potreba za kontrolom (sebe i svijeta u kojem je potrebno dosići te zadane standarde), kao i ovisnost o ritualu vezanom za prehranu.
Postoji zanimljiva veza između rituala vezanih za hranu i naših emocionalnih i psihičkih procesa. Načini na koje jedemo, žvačemo i probavljamo hranu povezani su sa načinima na koje biramo životna iskustva, analiziramo odgovaraju li nam situacije, ljudi ili događaji, prihvaćamo ili odbacujemo doživljeno, proživljavamo vlastite emocije. Načini hranjenja i dinamika okupljanja za obiteljskim stolom već od najranije dobi utiskuje nesvjesne obrasce koji hranu i sitost povezuju sa ugodom ili pak zatrpavanjem neželjenih osjećaja.
Liječenje
Liječenje uvijek obavezno mora uključivati liječnika medicine i psihoterapeuta. Tek kombiniranim interdisciplinarnim pristupom moguće je postići oporavak.U psihoterapijskom tretmanu poremećaja prehrane klijente podučavam kako da prakticiraju svjesno jedenje, da osvještavaju signale fizičke gladi i sitosti te da nauče prepoznati razliku između fizioloških i psiholoških signala iz trbuha. Usmjeravam se na podržavanje i osnaživanje osobe da osjeti, doživi i imenuje osjećaje i emocionalne procese koji su u njoj. Radimo također i na odnosu sa vlastitim tijelom te na povezivanju tijela i psihe u integriranu cjelinu. Vježbe disanja, kontakta sa svojim unutarnjim procesima ili tijelom, te kontakta u podržavajućem odnosu, promatraju se kao eksperimenti u ovoj vrsti psihoterapije i mogu se koristiti za istraživanje odnosa klijenata s drugim ljudima izvan terapije; u podlozi stoji ideja da ako osoba razvije odnos povjerenja i prihvaćanja bez prosuđivanja sa terapeutom, s vremenom može uvidjeti da su takvi odnosi mogući i izvan terapijskog okruženja. S vremenom osoba razvija dovoljno unutarnjih resursa da može podnijeti biti u kontaktu sa svojim osjećajima i potrebama, imenovati ih i poduzimati akcije kako bi ih zadovoljila te imati funkcionalan život u zajednici (na poslu, s prijateljima, obitelji, u slobodnim aktivnostima).
Prorada snažnih osjećaja poput srama ili bijesa, prihvaćanje tijela te rad na osvještavanju i postavljanju osobnih granica čine dugotrajan proces i važno je posvijestiti da je rad na sebi kod osoba sklonih poremećaju prehrane cjeloživotna zadaća, a često će dodatno biti neophodna i obiteljska ili sistemska psihoterapija.
Puni Krug - savjetovalište za mentalno zdravlje i kvalitetu života.
Kontakt
Puni krug, obrt za savjetovanje, vl. Sandra Popijač Tomšić
Mobitel: 095 911 5067
Adresa: Zagrebačka 89, Varaždin (Tehnološki park)
Sve usluge
